Intervju s Minom Ivetom Brčić, direktoricom prevoditeljske agencije LINGUA-SOFT

Što čini uspješnu prevoditeljsku agenciju? Na koji se način prevoditeljski posao promijenio tijekom godina? Koji su izazovi pred prevoditeljima u budućnosti? Na ta i mnoga pitanja odgovara Mina Iveta Brčić, direktorica prevoditeljske agencije LINGUA-SOFT i sudski tumač za njemački jezik s više od dvadeset godina prevoditeljskog iskustva.

1. Što vas je potaknulo na pokretanje prevoditeljske agencije?

Prvi sam put imenovana stalnim sudskim tumačem za njemački jezik „davne“ 1991. godine. Iako sam tada još radila kao pravnica u jednoj velikoj hrvatskoj banci, u poslu prevođenja već sam na samom početku prepoznala poseban izazov.

Bio je to jedan novi način razmišljanja o pojmovima, institucijama i pitanjima kojima sam se bavila na studiju, a i kasnije, radeći kao pravnica. Kao prevoditelj sam, naime, imala tu sreću da sam od samog početka prevodila uglavnom pravne tekstove, gdje sam se terminološki dobro snalazila, dakle, jezična područja u kojima sam bila „doma“.

S vremenom se taj početni interes pretvorio u „ozbiljan“ posao koji za mene i danas, nakon niza godina prakse, predstavlja stalni izazov.

Kako je narudžbi za honorarno prevođenje bilo sve više, posao se više nije mogao obavljati „amaterski“ pa sam odlučila osamostaliti se, osnovati prevoditeljsku agenciju te proširiti ponudu i na druge jezike.

2. Što čini uspješnu prevoditeljsku agenciju?

Najvažnije je odabrati sposobne, motivirane ljude, formirati dobar tim. Kao i u svim ostalim poslovnim granama, dobra organizacija poslovanja osnovni je preduvjet za pravodobnu isporuku kvalitetnog proizvoda.

A svaki naš proizvod – prijevod određenog teksta – rezultat je rada više ljudi koji su zaposleni u našoj agenciji ili su njezini vanjski suradnici. Osmišljena organizacija poslovanja, između ostalog, znači i to da se procesi proizvodnje stalno nadziru, da se preispituje kvaliteta rada svakog zaposlenika te da je zajamčena sljedivost svakog prijevoda.

Za uspjeh je, pored toga, potrebna ustrajnost, upornost, usmjerenost ka određenom, unaprijed dogovorenom cilju, ali i doza entuzijazma i prstohvat sreće …

3. Kao prevoditelj, kako vidite razvoj prevoditeljskih agencija, prevoditeljskih standarda, tehnika i prakse od dana kada ste započeli s prevoditeljskim poslom? Na koji se način promijenio prevoditeljski posao od kada ste započeli s poslom do danas?

Kada sam počela prevoditi, prije više od 20 godina, nije bilo osobnih računala, elektroničke pošte, faksa, skenera… Nije bilo ni interneta, koji se s vremenom pokazao i dokazao kao najveći i najbolji rječnik na svijetu, kao izvrstan alat koji kao da je stvoren za nas prevoditelje.

Kako sam rođena u drugoj polovici 20. stoljeća, preskočila sam, srećom, fazu guščjeg pera, no još uvijek se, naravno, pisalo na pisaćem stroju, a „epohalan“ napredak doživjela sam kada sam, nakon godinu dana „lupkanja“ po običnom pisaćem stroju, nabavila elektronički, koji je još k tome „pamtio“ 16 slova, pa kad bi se ukucalo 17., on bi na papir otisnuo ono prvo. To je značilo da sam imala 16 slova „fore“ za pogrešku. Dotad se cijeli tekst nakon svake pogreške (ako se nije mogla „prebijeliti“) ponovno prepisivao. Bilo je puno neprospavanih noći, jer rokovi su uvijek bili kratki, iako tada, naravno, s obzirom na to da se ipak prevodilo osjetno sporije, nitko nije ni pomislio na to da zatraži prijevod 20 stranica u jednom danu.

U usporedbi s tim vremenima, danas moje kolegice i kolege prevoditelji rade i žive u – figurativno govoreći – prevoditeljskom raju. Računala koja nam dopuštaju bezbroj „tipfelera“, „spelling checkeri“ – naši elektronički pravopisni „šalabahteri“ – koji crvenim linijama podvlače gotovo svaku pogrešno ispisanu riječ, preslikavanje ranije prevedenog teksta, internet koji nam pomaže pri našoj svakodnevnoj potrazi za riječima, pa sve do prijevodnih memorija koje već sada u određenoj mjeri prevode „umjesto nas“ …

No, bez obzira na sva ta divna pomagala i alate, za kvalitetan će prijevod vrste tekstova koje, primjerice, prevodi naša agencija, zbog beskrajnih slojeva jezika, višeznačnosti i isprepletenosti pojmova, kao i bogatstva jezika općenito, još dugo biti potreban ljudski mozak, odnosno koncentrirani i marljivi rad mojih kolegica i kolega prevoditelja.

Automatsko je prevođenje za većinu prijevoda koji se naručuju od naše prevoditeljske agencije samo pusta tlapnja, ili – kako bi se to reklo na njemačkom – „Zukunftsmusik“ (hrv. „glazba iz budućnosti“).

Dakle, iako je u posljednjih 20 godina u poslu kojim se bavim došlo do promjena koje su daleko dramatičnije i dalekosežnije od svih koje su se događale do tada (put do pisaćeg stroja trajao je tisućljećima, a taj je „strojček“, doista, samo jedan korak od guščjeg pera 🙂 ), ipak mislim da čak i moje mlade kolegice i kolege, koji su tek nedavno zaplovili u duboko prevoditeljsko more, mogu biti mirni da će, ako to žele, radeći ovaj svoj zanimljiv i izazovan posao dočekati odlazak u mirovinu.

4. Na koji se način razvija današnje tržište prevoditeljskih agencija?

Tržište prevoditeljskih agencija neizbježno doživljava ono što i tržišta u drugim ekonomskim granama. Naime, globalizacija je sve povela za sobom. Sve veći broj proizvoda izvozi se i prodaje na stranim tržištima, a sav taj proces usko je povezan s prevođenjem popratne literature, marketinške promidžbe, povezanih pregovora itd.

Brz razvoj informacijske tehnologije promijenio je način širenja informacija, a internet i međunarodne internetske stranice otvorili su prevođenju nove putove i perspektive. Zahvaljujući internetu, naime, moguće je na brz i kvalitetan način raditi na projektima s ljudima na drugom kraju svijeta.

Velike tvrtke zahtijevaju da, primjerice, popratnu literaturu njihovog proizvoda prevedu isključivo izvorni govornici, s ciljem da se zahvaljujući stručno obavljenom prijevodu proizvod čim bolje proda na pojedinom tržištu. U tom pogledu, sve više raste međunarodna suradnja prevoditelja i prevoditeljskih agencija, a time i broj prevoditeljskih agencija koje svoje poslovanje temelje isključivo na velikim višejezičnim projektima i usklađivanju brojnih prevoditelja iz različitih zemalja.

5. Koji su izazovi pred prevoditeljima u budućnosti?

Jedna je stvar sigurna: iako se trenutno svatko tko imalo poznaje strani jezik usuđuje „igrati“ prevoditelja, pretpostavljam da to u budućnosti neće biti moguće. Prevoditi danas ne znači samo upaliti računalo i otipkati nekoliko slova.

Suvremeni profesionalni prevoditelj za optimalan prijevod ne koristi isključivo tradicionalna pomagala kod prevođenja kao što su tiskani rječnici, glosari, enciklopedije i drugi tiskani materijali. Računalno potpomognuto prevođenje (eng. CAT = Computer-Assisted/Aided Translation) i strojno prevođenje, kao i online prevoditeljski alati i resursi, nužan su dio suvremene prevoditeljske prakse, a njihovo korištenje zahtijeva usvajanje novih vještina i znanja za efikasno i kompetentno obavljanje posla na konkurentnom i višejezičnom tržištu, a i zahtjevnu novčanu investiciju.

To nam govori da će prevoditelj budućnosti koji želi stručno obaviti svoj posao i konkurirati na tržištu, osim dobrog poznavanja jezika i raznih područja specijalizacija, neizbježno morati biti i „lumen“ u korištenju informatičkih alata i različitih vrsta programa.

6. Koji izazovi očekuju LINGUA-SOFT u budućnosti?

Jedan od izazova LINGUA-SOFTA u budućnosti, ujedno i najzahtjevniji izazov, svakako je povezivanje s vanjskim prevoditeljskim agencijama, sudjelovanje u višejezičnim projektima i na međunarodnim natječajima. Naime, mi već sada surađujemo s mnoštvom inozemnih tvrtki. Izazov ne predstavlja taj vid pojedinačne suradnje, već mogućnost da postanemo dio europske prevoditeljske elite i pouzdan partner kada je riječ o zahtjevnijim prevoditeljskim projektima.

Uz to, naravno, izazov koji ujedno zahtijeva konstantno ažuriranje i pozamašne investicije svakako je implementacija i korištenje suvremenih CAT alata i business manager softvera kako bi se poboljšala naša konkurentnost na globalnom tržištu.

7. Na koji će način europske integracije utjecati na prevoditelje u RH?

Već na samom početku kada se počelo govoriti o ulasku u Europsku uniju bilo je jasno da će taj korak donijeti velike promjene u našem sektoru. Sjetimo se samo natječaja za prevođenje pravne stečevine Europske unije i brojnih informacija o rastućoj potražnji za prevoditeljskim uslugama koje su, vjerujem, potakle mnoštvo mladih da svoju budućnost i školovanje usmjere prema učenju stranih jezika i usvajanju vještine prevođenja.

Ulaskom u EU napokon će i hrvatski jezik biti uvršten u brojne terminološke baze i korpuse kao što je EuroVoc, koje uvelike olakšavaju kvalitetno prevođenje, odnosno korištenje uvriježene i usklađene terminologije.

Uz to, korisno je spomenuti i veliku mogućnost zapošljavanja u europskim prevoditeljskim službama koju će mladi prevoditelji dobiti ulaskom u Europsku uniju. Upravo je i nas napustila jedna kolegica koja je prije par godina sudjelovala na jednom od natječaja Europske unije i trenutno živi i radi u Bruxellesu. Njezin se život zasigurno promijenio, dana joj je mogućnost da u višejezičnoj sredini usavrši svoje znanje i proširi svoje obzore, a vjerujem da nije jedina.

S druge strane, sva ta razvikana potražnja za prevođenjem potakla je mnogo neškolovanih ljudi da se počnu baviti prevođenjem kao svojevrsnim hobijem. Još uvijek mnogo njih misli da je prevođenje jednostavno prepisivanje teksta s jednog jezika na drugi, a ne shvaća složeni proces i znanje koje stoji iza samoga prijevoda. Ti samouki „prevoditelji“ nude prijevode za sramotne cijene i kaljaju ime naše ozbiljne struke. Iskreno se nadam da će tržište s vremenom shvatiti kako je kvalitetan prijevod nužan za uspješno poslovanje, a ne tek sporedna komponenta.

8. Kojim se postignućima/projektima u poslovanju posebno ponosite?

Prevela sam niz njemačkih zakona na hrvatski jezik, ali i hrvatskih zakona na njemački jezik. Moj osobno najveći i najdraži projekt jest prijevod Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Radi se o vrlo opsežnom zakonu za čiji mi je prijevod trebalo nekoliko mjeseci, a pri prevođenju sam se služila njemačkim, austrijskim i švicarskim propisima s područja stvarnog prava.

Ponosna sam i na to što sam usmeno prevodila za predsjednika FIFE, gospodina Seppa Blattera, pri otvaranju Kuće nogometa, sjedišta Hrvatskog nogometnog saveza.

Kao direktorica agencije mogu s ponosom reći da moje kolegice i kolege svakodnevno prevode desetke i desetke stranica većinom zahtjevnih tekstova u rokovima koji su prečesto prekratki i ponosna sam na sve prijevode koji se isporuče pravodobno i bez pogrešaka. Zahvalna sam im na njihovom trudu i ljubavi koju ulažu u svoj posao.

9. Što prevoditeljski posao čini uzbudljivim, a što teškim?

Uzbudljiva je potraga za svakom novom, nepoznatom riječi, uzbudljivo je pročitati nečiju izvornu misao na ciljanom jeziku u tvojoj vlastitoj verziji, i znati da je to plod upravo tvog znanja, ali i mašte. Naravno, to je i velika odgovornost.

U prevoditeljskom poslu teško je to što se prečesto radi pod velikim pritiskom, u stresu i vječnom „Zeitnotu“, zbog kojeg ponekad, nažalost, dolazi do pogrešaka, koje našem timu doista teško padaju.

Srećom, uz današnja pomagala, dobru organizaciju i veliku predanost poslu svih mojih kolegica i kolega, ali i zbog nedavno implementiranog sustava kvalitete, pogreške, pa tako i reklamacije nisu česte, te se možemo pohvaliti mnoštvom zadovoljnih klijenata i nadamo se da će tako i ostati.

10. Koja je najzabavnija situacija koja Vam se dogodila u Vašem prevoditeljskom poslu?

U svakom poslu, pa tako i prevoditeljskom, ponekad dolazi do smiješnih i zabavnih situacija. Ipak smo ljudi koji surađuju s drugim ljudima. Prilikom usmenog prevođenja znalo je biti „veselih“ situacija, poput ročišta na kojem sam morala prevoditi širok asortiman psovki koje je jedna stranka u postupku uputila drugoj, a nisam znala kuda bih sa sobom od neugode …

11. Na koji način moderne tehnologije utječu na prevoditelje?

Moderne tehnologije, pod kojima prvenstveno mislim na CAT alate, posljednjih nekoliko godina drastično su izmijenile pristup prevođenju. Od prevoditelja se očekuje viša razina informatičke pismenosti i brzo usvajanje novotarija.

Suvremeni prevoditeljski alati uglavnom funkcioniraju na temelju prijevodne memorije, koju prevoditelji stvaraju sami ili je dobiju od klijenata.

Takvi su prevoditeljski alati iznimno korisni kod prijevoda u kojima ima dosta ponavljanja i u kojima se treba dosljedno držati terminologije. Prijevodne memorije, koje se obogaćuju svakim prijevodom, ubrzavaju proces prevođenja na način da se prilikom prevođenja koriste prethodno prevedeni dijelovi teksta, što ujedno omogućuje i terminološku dosljednost, koja je izuzetno važna kod prevođenja stručnih tekstova
Takvi alati, naravno, imaju i svojih mana. Budući da se u prevoditeljsku memoriju pohranjuju svi prijevodi, to često znači da su u njemu pohranjene i pogreške. U svakom slučaju, nikako ih ne valja koristiti nekritički.

12. Quo Vadis LINGUA-SOFT?

Zadovoljna sam našim poslovanjem. Neumorno i temeljito, dan za danom, usavršavamo naše usluge i ustrajno radimo na poboljšanju u svakom pogledu. Moja je želja da tako i nastavimo.
Trenutno uz središnji ured u Zagrebu imamo još četiri podružnice koje uspješno posluju i koje su sigurno uporište kako fizičkim, tako i pravnim osobama, a s velikim brojem klijenata poslujemo kao pouzdani partneri. U tom pogledu, cilj nam je održati kvalitetu usluge i pouzdanu suradnju s našim klijentima i, svakako, zadobiti povjerenje novih klijenata na hrvatskom tržištu.

S druge strane, kao što sam već napomenula kada je bila riječ o izazovima koji su pred nama, sve više usmjeravamo svoje snage i na poboljšanje suradnje s vanjskim prevoditeljskim agencijama, sudjelovanje u višejezičnim projektima i na međunarodnim natječajima. Naime, to je neizbježan i očekivani put našeg poslovanja uzimajući u obzir razvoj suvremenog tržišta prevoditeljske industrije.

Uz to, svakako mi je bitno da usprkos svakodnevnom stresu i zahtjevnim terminima za isporuku prijevoda uspijemo održati harmoniju unutar tvrtke, da su radnici zadovoljni sredinom u kojoj rade i odnosima s kolegama. Trenutno imamo dvadesetak stalno zaposlenih osoba, što neizbježno zahtijeva više truda kako bi se zadovoljili svačiji zahtjevi i želje i kako bi se održala ugodna radna atmosfera, odnosno svjesno i odgovorno upravljanje ljudskim resursima. Zadovoljstvo LINGUA-SOFT tima ključna je sastavnica naše kvalitetne usluge, a svakako i našeg dugoročnog uspjeha, pa ustrajemo i na tome da održimo i poboljšamo tu stranu internog poslovanja.

Ovo su samo neki od klijenata koji su vrlo zadovoljni sa našim prijevodima - Pliva, Allianz, PBZ, Tisak, Lufthansa itd.

Kliknite ovdje kako bi zatražili besplatnu procjenu svog dokumenta.         Nazovite nas na naš besplatni telefon 0800 1118          Ponosni smo vlasnici certifikata ISO9001 za kvalitetu           Ovo je naša Facebook stranica           Ovo je Google+ profil vlasnice, Mine Ivete Brčić

Navigacija »